ŠTO BISTE TREBALI ZNATI O MASTIMA!?
Ovdje neće biti riječi o vašem potkožnom masnom tkivu, ni masnoćama u krvi, već o mastima koje su najbolje za konzumaciju I pripremu hrane I kojih se ne smijete bojati da ćete se njihovom konzumacijom udebljati, jer masti su sastavni dio naših stanica, samo morate osvijestiti koje su to masnoće dobre I korisne za vas.
U zdravim mastima postoji vitalni elektronski oblak koji omogućuje da se mast veže sa kisikom. Masti sa dodatkom kisika vežu se sa proteinima te postaju topive u vodi. Topivost u vodi od vitalnog je značaja za sve procese rasta, obnovu oštečenih stanica, obnavljanje stanica, funkciju mozga, živaca I energetski razvoj.
Zdrave masti na kojima biste trebali termički obrađivati vašu hranu su: maslac, ghee (pročišćeni maslac), kokosova mast, pileća,guščja,goveđa I svinjska mast. Ovo sve su masti koje obiluju hranjivim tvarima, imaju visoku hranjivu vrijednost I ljekovito djelovanje, te jačaju naš imunološki sustav. To su masnoće koje nisu kemijski I industrijski tretirane I koje naše tijelo raspoznaje I iskorištava. Najvažnije od svega je da takve masti termičkim zagrijavanjem ne mijenjaju svoju strukturu I ostaju postojane na visokim temperaturama te zadržavaju svoja djelotvorna svojstva. Najbolje masti za eventualno podgrijavanje hrane I za dressing su sva hladno prešana ulja – maslinovo, lješnjakovo, orahovo, bučino, bademovo, konopljino…zaista ih ima na odabir I ne možete pogriješiti ni sa jednim – sve ovisi o vašem nepcu. Nadalje, vrijedne masti možemo dobiti I iz orašastih plodova – orasi, bademi, pistacije, kikiriki – koje je nabolje kupovati u njihovom izvornom obliku, dakle ne pržene I slane, avokado, chia sjemenke … koje također možemo grickati ili ubaciti u bilo koju salatu ili kombinirati sa bilo kojom namirnicom.
Sada dolazimo do onih koje bi trebali izbjegavati!
Najprije par riječi o margarinu. Margarin se proizvodi od biljnih ulja I to ekstrakcijom (dakle ne hladnim prešanjem!) uz pomoć kemijskih otapala na visokoj temperaturi, te daljnjim postupkom hidrogenizacije, tj. upuhivanjem vodika u ulje pri visokim temperaturama I u prisustvu katalizatora čijim procesom se iz ulja dobiva margarin u krutom obliku I gotovo ne pokvarljiv. Hidrogenizacijom se uništava već ranije spomenuti elektronski oblak I kao rezultat toga masti se više ne mogu vezati sa kisikom I proteinima. U ovom procesu nastaju I trans masti kao nus-produkt. Trans masti se također stvaraju I tokom prženja, no važno je znati da su trans masti masne molekule čija je struktura izmijenjena u oblik koji ima sličnosti s plastikom, te se trans masti u ljudskom tijelu ne otapaju I ne razgrađuju, I tijelo ih teško izlučuje! Učestalom konzumacijom trans masti povećava se rizik od dijabetesa, raka, neplodnosti, srčano-žilnih I dr. bolesti. Ovakve vrste masti nalaze se još I u kupovnim pecivima, kolačima, keksima, sladoledu, čipsu, većini čokolada. Dobar vam tek!
Važno za napomenuti je da se I sva rafinirana ulja koja nalazite na policama supermarketa – tipa biljno, suncokretovo, kukuruzno, repićino - industrijski obrađuju I dobivaju procesom već spomenute hidrogenizacije. Ja osobno ne vidim nikakve dobrobiti korištenja ovih vrsta masnoća!
Naravno da povremenom konzumacijom kupovnih proizvoda nećete dobiti neku od degenerativnih bolesti, ali vrijeme je da se osvijestite. Naš “suvremeni” stil života I stres u kombinaciji sa nepravilnom prehranom uzimaju sve veći danak što se tiče našeg zdravlja. Na nama je da sami krenemo voditi brigu o svome tijelu I to putem pravilne prehrane, tjelovježbe I duhovne obnove. Nemojte očekivati da će vam kemijski lijekovi podići imunitet, medicina je sve naprednija, a ljudi su sve bolesniji!!! TO MOŽETE SAMO VI!!!
Više informacija možete pronaći u knjizi Istine I laži o hrani, naše autorice Anite Šupe.
Martina I Danijel Maltar